Gdje se refleksologija može primijeniti?
Refleksologija prstiju na ruci je metoda neutraliziranja ili čak potpunog uklanjanja ranije nastalih blokada u tijelu. Srednji prst desne ruke se, između ostalog, koristi i kao vremenska crta za određivanje dijela života u kojem se nalazi pogrešno pohranjena negativna emocija. Ta je tačka okidač u tvom životu koji mijenjamo.
Glavni cilj našeg mozga je pohraniti sve dojmove iz naših osjetilnih iskustava u neku vrstu vremenske crte. Sve što smo svjesno ili nesvjesno proživjeli, pohranjeno je u toj vremenskoj traci. Mozak želi zaštititi naše tijelo od opasnosti kako bi preživjelo. U trenucima opasnosti mi smo u stanju boriti se, pobjeći ili ostati ukočeni. To je u skladu s našim prvom iskustvom gdje je taj mehanizam preživljavanja tako morao reagirati. Mozak ne razmišlja, ali nam daje sposobnost da vrlo brzo djelujemo.
Mozak voli jednostavnost, pa će prethodni napor koji je učinjen da ti se pomogne, primijeniti i sljedeći puta. Čak ako je to dovelo i do pogrešnog ishoda. Mozak naime ne može razmišljati. Na taj način postajemo stručnjak automatske reakcije.
Refleksologija prstiju koristi tu vremensku crtu da zaustavi razne negativne obrasce. Budući da je naš mozak povezan s mnogim receptorima u našim prstima, ta vremenska linija u tvom mozgu se srećom može pronaći i na tim prstima.
Ta vremenska crta na srednjem prstu započinje pri spoju šake i prsta, gdje se nalazi prvi zglob (falanga) koji označava pubertet, a vrh srednjeg prsta predstavlja sadašnjost. Refleksologija prstiju može puno informacija razaznati na osnovu oblika i rasta prstiju.
'Čitanje' prstiju, osim promatranja oblika svih prstiju, vrši se čitanjem dvije bočne strane desnog srednjeg prsta, no u mnogim slučajevima mogu se koristiti svi prsti. Tokom čitanja mogu se naći različiti karakteristični kristali na različitim mjestima duž prstiju. U velikom broju slučajeva, ti su kristali nastali kao rezultat određene teške situacije u prošlosti. To nazivamo alergijskom reakcijom.
Razlog tome je da tijelo tokom stresa proizvodi adrenalin i endorfine koji su neophodni za stupanje u akciju. Tada možemo pobjeći, boriti se, ili se ukočiti.
Često nismo mogli postupiti na pravilan način. Uspaničili smo se, zbog toga je bio uključen automatski pilot, a preostali adrenalin ostao je u tijelu.
Ti kristali koji su duži niz godina bili tako pohranjivani prečesto stvaraju kronične probleme godinama kasnije.
Pri tome možemo misliti na: brži umor, astmu, artritis, depresiju, alergijske reakcije itd. No, te tegobe uključuju i probleme s leđima, vratom, ramenima, koljenima, i slično.
U refleksoterapiju prstiju nije uključen samo srednji prst. Koriste se, naravno, i ostali prsti, pa čak i gornji dio šake. Svaki prst ima svoju vlastitu, direktnu vezu s mozgom.
Desna ruka i prsti povezani su s lijevom hemisferom mozga. Ova polovica kontrolira jezik, logiku i slično. Lijeva ruka i prsti povezani su s desnom hemisferom mozga. Ona predstavlja intuiciju
i snove o budućnosti. Ta desna polovica utječe na našu kreativnost, intuiciju, vizualizaciju i našu
želju za rastom.
Također, rukama i prstima je potrebno više od 25% prostora u somatosenzornom korteksu. To je dio mozga koji daje informacije o osjetu dodira i boli. To se dešava u cilju brzog pružanja informacija mozgu putem našeg osjeta dodira. Očito je da naši prsti imaju najviše receptora od bilo kojeg drugog dijela našeg tijela koji direktno komuniciraju s našim mozgom. Zato bolje učimo putem osjeta dodira nego putem bilo kojeg drugog čula.
Činjenica da prsti mogu otkriti različite emocionalne događaje omogućava činjenicu da prste možemo koristiti za promjenu utisaka u mozgu.
Ne radi se naravno o stvarnoj situaciji, već o emocionalnom iskustvu ili sjećanju na nju.
Od emocionalnih događaja kojih se i sada dobro sjećamo, većina su uglavnom negativni događaji. Ne radi se o tome da ne doživljavamo lijepe događaje, no kod tih događaja se adrenalin i endorfini uglavnom koriste na pravilan način. Tokom negativnih događaja ostaci tih supstanci i dalje će biti u našem tijelu. Čini se da ljudi, generalno govoreći, doživljavaju više negativnih nego pozitivnih događaja.
To naravno nije uvijek istina, ali negativne emocije oduzimaju puno energije i tijelo to može doživjeti bolno i zbog toga je takve događaje lakše zapamtiti, dok su osjećaji kod lijepih sjećanja brzo prolazni.